Ako se radnik povredi prvog dana na poslu, a prethodno nije prošao obaveznu obuku za bezbedan rad, poslodavac je prekršio zakonsku obavezu i može odgovarati za nastalu povredu. Nije važno da li je zaposleni radio nekoliko sati ili je tek započeo prvu smenu. Poslodavac mora da obezbedi odgovarajuću obuku pre nego što radnika izloži rizicima radnog mesta.
Prema Zakonu o bezbednosti i zdravlju na radu, obuka obuhvata teorijski i praktični deo, kao i proveru osposobljenosti zaposlenog. Ako se dogodi povreda na poslu, nedostatak obuke predstavlja ozbiljan propust poslodavca. Ipak, pravo na naknadu štete i njen iznos zavise od okolnosti nezgode i utvrđene odgovornosti.
Zašto je poslodavac odgovoran ako radnik nije prošao obuku?

Poslodavac ne sme da pretpostavi da zaposleni zna kako bezbedno da koristi mašinu, alat ili drugu radnu opremu. Čak ni prethodno radno iskustvo ne zamenjuje obuku prilagođenu konkretnom radnom mestu.
Članovi 33. i 34. Zakona o bezbednosti i zdravlju na radu propisuju obuku prilikom zasnivanja radnog odnosa, promene poslova i uvođenja nove opreme ili tehnologije. Poslodavac snosi troškove njenog sprovođenja.
Usmena uputstva nisu zamena za obaveznu obuku
Zamislite radnika koji prvog dana dobije zadatak da upravlja presom. Kolega mu za nekoliko minuta pokaže kako se mašina uključuje, ali ga niko ne upozna sa zaštitnim mehanizmima.
Ako dođe do povrede, poslodavac ne može jednostavno da tvrdi da je radnik bio nepažljiv. Potrebno je proveriti da li su sprovedene propisane mere zaštite, uključujući teorijsku i praktičnu obuku.
Za organizaciju tih poslova može biti angažovana licencirana agencija za bezbednost na radu, koja pruža stručnu podršku u proceni rizika, obuci zaposlenih i vođenju propisane dokumentacije, u okviru svojih ovlašćenja.
Koje vrste odgovornosti mogu nastati?
Propuštanje obavezne obuke može imati različite pravne posledice.
Za određene teže prekršaje, uključujući nesprovođenje obavezne obuke, član 100. zakona predviđa kaznu od 1.500.000 do 2.000.000 dinara za poslodavca koji je pravno lice.
Povreda na poslu prvog dana – šta radnik treba odmah da uradi?

Prvi koraci nakon nezgode mogu značajno uticati na kasnije ostvarivanje prava. Najvažnije je obezbediti medicinsku pomoć i sačuvati dokaze o okolnostima povrede.
Preporučuje se sledeći redosled:
- Odmah zatražite lekarsku pomoć i navedite da je povreda nastala tokom obavljanja posla.
- Obavestite poslodavca, najbolje i pisanim putem.
- Sačuvajte medicinsku dokumentaciju, fotografije mesta nezgode i podatke o svedocima.
- Zatražite izveštaj o povredi na radu i proverite da li je događaj evidentiran.
- Ako poslodavac odbija prijavu, obratite se nadležnoj inspekciji rada.
Važno: Nemojte potpisivati izjavu sa netačnim opisom događaja. Ako u dokumentaciji piše da je povreda nastala van radnog mesta, kasnije dokazivanje može biti znatno otežano.
Koliko vremena poslodavac ima da prijavi povredu?
Rok zavisi od težine nezgode. Član 64. zakona razlikuje teške, smrtne i kolektivne povrede od lakih povreda koje uzrokuju odsustvo duže od tri dana.
Teška, smrtna ili kolektivna povreda: prijavljuje se nadležnoj inspekciji rada i policiji odmah, a najkasnije u roku od 24 časa.
Laka povreda sa odsustvom dužim od tri dana: rok za prijavu inspekciji iznosi pet radnih dana od nastanka povrede.
Pored prijave, poslodavac ima obavezu da sačini i dostavi propisani izveštaj o povredi. Samo usmeno obaveštavanje nadređenog nije zamena za zakonski postupak.
Koja prava ima radnik koji se povredio bez prethodne obuke?

Zaposleni ne gubi prava zato što je povređen prvog radnog dana. Kada je povreda na poslu priznata kao povreda na radu, postoje prava na naknadu zarade, zdravstvenu zaštitu i, pod odgovarajućim uslovima, naknadu štete.
Naknada zarade tokom bolovanja
Za vreme bolovanja zbog priznate povrede na radu zaposleni ima pravo na 100% zakonski utvrđenog osnova za naknadu zarade.
Za prvih 30 dana naknadu obezbeđuje poslodavac. Kod zaposlenih u radnom odnosu, poslodavac snosi naknadu i nakon tog perioda kada je privremena sprečenost posledica povrede na radu.
Ipak, 100% naknade ne znači automatski iznos poslednje plate. Obračun se vrši prema propisanom osnovu, pa je važno proveriti obračun zarade.
Pravo na naknadu štete
Ako je utvrđena odgovornost poslodavca, radnik može zahtevati naknadu za troškove lečenja, izgubljenu zaradu i druge dokazive materijalne gubitke.
Moguće je potraživati i nematerijalnu štetu zbog fizičkih bolova, pretrpljenog straha ili umanjenja životne aktivnosti. Visina naknade zavisi od medicinskih nalaza, posledica povrede i okolnosti slučaja.
Šta ako radnik nije imao potpisan ugovor?
Nepotpisan ugovor ne znači da poslodavac može izbeći odgovornost. Ako je radnik stvarno obavljao posao po njegovim nalozima, postoje osnovi da se ispita radno angažovanje i zaštita koju je poslodavac bio dužan da obezbedi.
Kod rada bez prijave, povreda na poslu može otvoriti i pitanje povrede radnih prava, pored odgovornosti za samu nezgodu.
Koje dokaze sačuvati? Zaposleni tada treba da sačuva poruke o angažovanju, evidenciju dolazaka, fotografije i kontakte kolega. Ostvarivanje prava na osiguranje i naknadu zarade može zahtevati dodatni postupak za utvrđivanje radnog statusa.
Kako poslodavac može sprečiti slične nezgode?
Najsigurniji pristup je da nijedan zaposleni ne započinje samostalan rad dok ne prođe odgovarajuću obuku i proveru osposobljenosti.
Pored procene rizika, potrebno je redovno proveravati opremu, zaštitna sredstva i dokumentaciju. Za lakše praćenje evidencija i rokova može se koristiti i eBZR, elektronski servis za organizovanje poslova iz oblasti zaštite zaposlenih. Takav servis ne zamenjuje zakonom propisane obuke niti službeni Registar povreda na radu.
Za vlasnike manjih firmi korisno je poznavanje i drugih poslovnih obaveza, naročito prilikom izbora pravne forme. Više o tome možete pročitati u tekstu Preduzetnik ili DOO, šta ljudi najčešće biraju i zašto.
Najčešća pitanja
U praksi se često postavljaju pitanja o odgovornosti zaposlenog, dokazivanju obuke i posledicama neprijavljene povrede.
Za kraj
Kada se dogodi povreda na poslu prvog radnog dana, a zaposleni nije prošao propisanu obuku, poslodavac je već napravio ozbiljan zakonski propust.
To ne znači da se svaka vrsta odgovornosti i iznos odštete automatski utvrđuju. Međutim, nepostojanje obuke predstavlja važnu okolnost u inspekcijskom nadzoru i eventualnom sudskom postupku.
Za zaposlenog su najvažniji pravovremena medicinska pomoć, prijavljivanje događaja i čuvanje dokaza. Za poslodavca je prioritet da bezbednost na radu obezbedi pre početka obavljanja poslova, a ne tek nakon što se nezgoda dogodi.

